Izvještaj s događaja: Hervé Le Tellier, "Anomalija"
PIŠE: Nika Komarić
Sarajevo je grad umjetnika. Generacije i generacije književnika, glazbenika, slikara svi su se slili u dvorište knjižare Buybooka u petak 5.srpnja i tražili još jedno mjesto za promociju novog romana jednog od najpoznatijih francuskih suvremenih pisaca, iako su karte odavno rasprodane. 9.izdanje Bookstana obilježeno je temama rata, nade i beznađa i le Tellierova Anomalija savršeno se uklapa u ovaj okvir, sa svojom zastrašujućom pričom o suvremenom svijetu koji je simulacija stvarnosti i koja se može u svakom trenutku prekinuti ako se njezina pravila prekrše. Inspiracija za roman nastala je mnogo ranije i razvila sebu kompleksnu distopijsku priču o sukobu sa samima sobom i svojim uvjerenjimq. Roman funkcionira kao ogledalo koje nam pokazuje odraz stvarnosti u svijetu koji to više nije. Razgovor s piscem je vodio Velibor Čolić, koji kao da je znao koja pitanja postaviti autoru kako bi ga raspričao. Razgovor je započet s temom francuskih izbora i straha oko budućnosti demokracije zbog uzdizanja ekstremne desnice, ne samo u Francuskoj, već u cijeloj Europi. Ovaj roman, koji je sačinjen od devet različitih stilova, koji se miješaju tokom romana, od krimića, introspektivnog romana, britanske romantične serije, intimnog romana te znanstvene fantastike, inspirirane radom na simulacijama Nicka Postroma, validira ideju da smo i mi likovi u jednom romanu, a da je stvarnost je samo simulacija. Zaigranosti forme i sadržaja mogu se objasniti autorovim odgovorom na naizgled banalno pitanje "zašto pišete", na što je njegova replika "da doživim živote i svjetove koje neću nikada moći proživjeti". Prema njemu, magija književnosti leži u raznolikost života, u procesu zamišljanja likova u kojem nam oni postaju prijatelji. Uloga književnosti na taj način postaje izbavljanje od surove realnosti; zamišljanje drugih svjetova nas spašava od stvarnosti. Svoje utjecaje autor objašnjava kao eho drugih knjiga i književnika koje osjeća u sebi. Anomalija obiluje referencama iz popularne kulture, od tv serija, filmova, književnosti, između ostalog spominje Stephena Kinga, Matrix i Dextera. Utjecaj filma i kinematografije na roman također se očituju u slikovitost naracija. Razgovor je završio s razgovorom o najnovijem romanu autora pod nazivom Le nom sur le mur, koji je ovo proljeće izašao u nakladi Gallimard. Ovaj roman, koji se nalazi na raskrižju između novinarstva i fikcije, stvarnosti i imaginacije, inspririran je spomenikom 20-godišnjeg partizana Andréa Chaixa na koji je slučajno naišao, i čija ga je životna priča inspirirala za roman o francuskom pokretu otpora i borbeborbi protiv fašizma, temi koja nam je danas potrebnija nego ikada, ako ne želimo ponavljati prošlost.
Fotografija (c) Milomir Kovačević Strašni