BOOKSTAN. NO EAST. NO WEST.

Učestvuju: Naida Mujkić, Edisa Gazetić i Šejla Džindo

Naida Mujkić (Doboj, 1984) je dosad objavila sedam zbirki poezije i jednu knjigu lirske proze. Doktorirala je iz oblasti književnosti i predavala je književnost na tri univerziteta u BiH. Prvonagrađena je na književno-kulturnoj manifestaciji Slovo Gorčina 2006,  dodjelom nagrade "Mak Dizdar" mladom pjesniku za zbirku neobjavljenih pjesama. Uvrštena je u novije antologije bosanskohercegovačke poezije. Njena poezija je prevedena na nekoliko jezika. Kolumnistica je u književnom časopisu Kitab, koji izlazi na arapskom jeziku u Šarži.

“Nije bila obična ta duša, protkana intuicijom što je otkrivala strahove koji se nisu smjeli naglas izgovarati, već su šumili u zraku, u nečijem ispaćenom pogledu ili u pauzi između dva udaha. Stravaruša je gradila kuću svjetlosti između vidljivog i nevidljivog, između onoga što boli i iscjeljenja.”   “Ova knjiga je jedna od posljednjih mogućnosti da uhvatimo zaboravljene priče o ženama koje su se snažno borile za vlastitu egzistenciju.” – Prof. dr. Edisa Gazetić

Učestvuju: Nikola Nikolić i Goran Samardžić

Nikola Nikolić je rođen 1989. godine u Podgorici. Završio je Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Objavio je tri romana: Čvor (2011), Meandar (2014) i Sirene za uzbunu (2019), kao i zbirke priča Atakama (2016) i Posijecite visoko drveće (Podgorica, 2023. i Beograd, 2024). Koautor je knjige Dnevnik 2020, sa još petoro autora iz ex-Yu zemalja (Luiza Bouharaoua, Rumena Bužarovska, Danilo Lučić, Lana Bastašić, Dijana Matković), koja je objavljena u Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Kourednik je knjige Ko je ko u dijaspori Crne Gore – nauka (2013).

Priče objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima i na portalima za književnost . Autor je više desetina književnih kritika i blogova.

Dobitnik je nagrade „Bihorska Venera“ za kratku priču. Njegova priča „Antifada“ uvrštena je u 25 najboljih na regionalnom konkursu za kratku priču „Biber“ 2021, dok je priča „Legenda o uljezu“ jedna od 10 najboljih na konkursu „Trenutak kad je meni počeo mir“ 2023. Priče su mu prevođene na albanski, engleski, njemački, italijanski i makedonski jezik. Zbirka priča Atakama prevedena je na italijanski i makedonski, a zbirka Posijecite visoko drveće također na italijanski jezik. Boravio je na književnim rezidencijama u Sarajevu, Splitu, Skoplju, Pazinu, Puli, Sićevu i na Čelobrdu.

U periodu 2017–2019. Nikolić je bio umjetnički direktor Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Na portalu „Kombinat“ autor je serijala intervjua sa autorima i autorkama iz ex-Yu regiona. Član je Savjeta Crnogorske kinoteke, kao i upravnog odbora Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Učestvuju: Zoran Ferić (online uključenje) i Jagna Pogačnik

Zoran Ferić rođen je u Zagrebu 1961. godine. Išao je u osnovnu školu i gimnaziju u zgradi u kojoj danas radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti. Autor je dvanaest knjiga: tri zbirke priče, sedam romana i dvije knjige kolumni. Knjige su mu prevedene na jedanaest jezika i za njih je dobio jedanaest nagrada. Živi u Zagrebu.

Spiderman donosi provokativnu i duhovitu priču o odrastanju, identitetu, društvenim devijacijama, ispreplićući crni humor s mračnim realizmom, te istražuje granice između fikcije i stvarnosti, ostavljajući čitatelja s neizbrisivim dojmom.

Učestvuju: Faruk Šehić i Hana Vranac

Faruk Šehić je pisac i ribar. Rođen u Bihaću, SFRJ. Tokom rata bio je pripadnik Armije RBiH kada je i jedanput teško ranjen. Književni kritičari ga smatraju glasom tzv. pregažene generacije pisaca rođenih sedamdesetih godina 20. vijeka. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije: nagrada Meša Selimović za roman Knjiga o Uni za najbolju knjigu objavljenu na području Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore u 2011., nagrada EUPL 2013. (European Prize for Literature) za isti roman, i nagrada XXXI Premio Letterario Camaiore – Francesco Belluomini (Premio Internazionale) za izbor poezije Ritorno alla natura. U 2025. objavio je memoar Zelenac. Knjige su mu prevedene na sedamnaest svjetskih jezika i objavljene u dvadeset i jednoj zemalja. Piše za dnevni list Oslobođenje. Živi u Sarajevu.

Učestvuju: Semezdin Mehmedinović i Selvedin Avdić

Dodjela nagrade „Buybookova knjiga godine“ za 2025. Semezdinu Mehmedinoviću i razgovor o knjizi Kuća za pisanje.

Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. godine u Kiseljaku kod Tuzle. Komparativnu književnost i bibliotekarstvo studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Tokom rata ostao je u opkoljenom Sarajevu, gdje je s kolegama utemeljio i uređivao časopis Fantom slobode. Nakon rata emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, gdje je živio gotovo četvrt stoljeća. Piše poeziju i prozu, često ih spajajući u hibridnim knjigama koje su prevođene širom svijeta. Godine 2019. vratio se u Bosnu i Hercegovinu, gdje i danas živi.

Do sada je objavio niz zapaženih knjiga, među kojima su: Modrac (1984), Emigrant (1990), Sarajevo blues (1993), Devet Aleksandrija (2002), Transatlantic mail (2009), Ruski kompjuter (2011), Autoportret s torbom (2012), Knjiga prozorâ (2014), Me’med, crvena bandana i pahuljica (2017), Ovo vrijeme sada (2020),Mali roman o tišini (2025) i Kuća za pisanje (2026).

Kultni Sarajevo blues imao je više od 20 izdanja u Sjedinjenim Američkim Državama, a osim na engleski, preveden je i na francuski, španski, nizozemski, turski, mađarski i slovenski jezik.

Radionicu vodi: Lamija Begagić

„Animal Jack“ - književno-umjetnička radionica spisateljice Lamije Begagić, ostvarena u saradnji sa izdavačkom kućom Agarthi Comics i Centrom za kreativnu podršku odgoju i obrazovanju djece „Klikeri“ namijenjena djeci uzrasta 6-9 godina.

„Animal Jack – Srce šume“

Jack je dječak. Ali ponekad je i majmun, medvjed ili ljenjivac.
Jer od rođenja, Jack ima moć da se pretvori u bilo koju životinju... i to je svima sasvim normalno.

Iako nikada nije izgovorio nijednu riječ, Jack je poseban dječak koji sa svojim roditeljima živi mirnim životom u selu usred šume. No, svakodnevicu iznenada narušavaju misteriozni nestanci djece. Kao jedini koji je ostao pošteđen ovih događaja, Jack ne može ostati po strani. Njegove neobične moći postaju ključ za razotkrivanje zagonetnog misterija, iza kojeg se krije neobična i pomalo uznemirujuća tajna.

U ovoj fantastičnoj i pustolovnoj priči, Kid Toussaint i Miss Prickly donose spoj humora, napetosti i emocija. Strip „Animal Jack“  govori o važnim temama poput različitosti, porodičnih odnosa i zaštite prirode, na način koji podstiče razmišljanje i razgovor s djecom.

Za radionice u okviru Bookstanovog programa Mladi kutak nisu potrebne ulaznice. Molimo da posjetu veće grupe djece najavite kratkom porukom na e-mail adresu: [email protected].

Učestvuju: Šeherzada Džafić i Muhidin Džanko

Bookstan i ove godine organizuje program In memoriam, kojim se prisjećamo velikana bosanskohercegovačke književnosti koji su nas napustili, ali čija djela i dalje ostaju važan dio našeg kulturnog i književnog naslijeđa. Ove godine odajemo počast Irfanu Horozoviću i Aliji H. Dubočaninu.

Irfan Horozović bio je jedan od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih pisaca, autor prepoznatljiv po bogatom pripovjedačkom svijetu, imaginaciji i inovativnom književnom izrazu. Alija H. Dubočanin ostavio je značajan doprinos bosanskohercegovačkoj književnoj i kulturnoj sceni kroz svoj književni rad, novinarsko djelovanje i angažman u javnom životu.

Program In memoriam prilika je da se prisjetimo njihovog stvaralaštva, odamo počast njihovom doprinosu književnosti i otvorimo prostor za razgovor o djelima koja nastavljaju oblikovati naše razumijevanje književnosti i kulture.

 Učestvuju: Sinan Gudžević i Jagna Pogačnik

Sinan Gudžević rođen je 1953. u Grabu, na Goliji, između Novog Pazara, Sjenice i Ivanjice. Po obrazovanju je filolog. Studirao je elektrotehniku i filologiju u Beogradu, Pisi i Münchenu. Piše i prevodi stihove i prozu s latinskog, starogrčkog, njemačkog, talijanskog, ruskog, i portugalskog  jezika. Između ostalog, preveo je dvije rasprave o laži (O laži i Protiv laži) Aurelija Augustina, Govor o dostojanstvu čovjekovu Pica della Mirandole, Noćno putovanje Poslanika Muhammeda nepoznatog autora, mnoštvo stihova s latinskog i starogrčkog (Ovidije, Martijal, Gregorije iz Nazijanza) te tisuće stihova pjesnika, sudionika sarajevskih susreta posvećenih Izetu Sarajliću. S Raffaellom Marzano na talijanski je preveo izbor od 154 Sarajlićeve pjesme, objavljen u Salernu.

Objavio je knjige stihova: Građa za pripovetke (Prosveta, Beograd 1978.), Rimski epigrami (Biblioteka Feral Tribune, Split 2001.), Autor je knjiga sjećanja i eseja: Zvijezde nad Brazilom (Fraktura, Zagreb 2018), Demon po imenu sutra (Fraktura, Zagreb 2018), Protiv svih nastava – četiri teksta o parodijama Predraga Lucića (Algoritam, Zagreb 2013), Bendžo u Grabu (Službeni glasnik, Beograd 2020). Sarajevosti je njegova posljednja knjiga objavljena u ediciji Dnevnik koju uređuje Semezdin Mehmedinović. Živi u Zagrebu.

Učestvuju: Srđan Valjarević i Đorđe Krajišnik

Srđan Valjarević (Beograd, 1967) autor je proze i poezije. Objavio je romane List na korici hleba (1990), Ljudi za stolom (1994) i Komo (2006), prozne zapise Zimski dnevnik (1995) i Dnevnik druge zime (2005), četvoroknjižje Fric i Dobrila (2021), Brod koji je zaplovio kroz maglu (2023), Narator je konačno progovorio (2024) i Roman o agoniji i vedrini (2025), kao i zbirku pjesama Džo Frejzer i 49 + 24 + 5 pesama (dopunjeno izdanje, 2024).

Knjige su mu prevođene na engleski, španski, njemački, francuski, italijanski, ruski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.

Za Dnevnik druge zime dobio je nagradu „Biljana Jovanović“ 2006. godine, za roman Komo nagrade „Kulturkontakt Austria“ 2006, „Stevan Sremac“ 2006, „Gorki list Award“ 2007. i „Prix des lecteurs du Var – Toulon“ 2011. Član je Srpskog književnog društva. Živi u Beogradu.

Učestvuju: Marc Casals i Ivana Golijanin

Prvi, gotovo slučajan susret Marca Casalsa s Bosnom i Hercegovinom prerastao je u trajnu fascinaciju, višegodišnje vraćanje i, naposljetku, život u Sarajevu. Knjiga Kamen ostaje izrasla je iz dugogodišnje, duboke povezanosti autora s tom zemljom i njenim ljudima.

Kroz pisanje, s intuicijom i empatijom nekoga ko već dvadeset godina živi na Balkanu, Casals razbija ukorijenjene stereotipe i gradi istančane portrete šesnaestero ljudi različitih etničkih i kulturnih pripadnosti, čije se sudbine prepliću u slojevit i proturječan mozaik bosanskog društva. Riječ je o intimnim pričama o otporu, preživljavanju i obnovi, nastalim iz dugogodišnjih razgovora i prijateljstava s autorom.

Nemoguće je sažeti jednu zemlju u jednu knjigu. Kamen ostaje pokušava upravo suprotno: proširiti je – otvoriti prostor razumijevanja i vratiti glas onima čije su priče prečesto bile prešućene.

Učestvuju: Damir Imamović, Selvedin Avdić, Tamara Karača Beljak i Naila Ceribašić (online uključenje)

„Sazom i sazlijama bavim se od ranih dvijehiljaditih. Kao i mnogi ljubitelji sevdalinke ovaj fascinantni žičani instrument otkrio sam slušajući gramofonske ploče Muhameda Mešanovića Hamića, Hašima Muharemovića i pjevačice Emine Zečaj u pratnji Selima Salihovića. Činjenica da je tih ploča bilo vrlo malo, u poređenju sa obimnom diskografijom popularne sevdalinke, govorila je da sazlijska strana sevdalijske kulture ostaje van glavnog toka razvoja narodne muzike u drugoj polovini 20. vijeka. Već tada su se za sazlije interesovali samo rijetki zaljubljenici u staru muziku, dok je interes javnosti u potpunosti bio fokusiran na popularnu sevdalinku izvođenu u pratnji harmonike i većih orkestara. Saz je percipiran kao zaostatak prošlih vremena, sveden je na amatersko muziciranje pojedinaca i teško uklopiv u nova dešavanja u popularnoj narodnoj muzici Bosne i Hercegovine.

Upravo kao takav, saz mi je postao vrlo interesantan. U izvedbama sevdalinki u pratnji saza čuo sam određenu slobodu koja je često nedostajala uštogljenim radijskim produkcijama uz velike narodne orkestre. Čak i utopljene u neobaveznost amaterske muzičke kulture, one su često više pričale priču i nudile pregršt melodijskih, ritmičkih i poetskih oblika koji su ukazivali na to da je popularna sevdalinka u pratnji narodnih orkestara državnog radija iz socijalističkog perioda tek varijanta modernizirane narodne tradicije. Kao muzičaru i istraživaču muzike, autsajderski status sazlija bio mi je neobično šarmantan i poticajan kako za moje kreativno bavljenje sevdalinkom, tako i za istraživanje njene historije.“ – Damir Imamović 

Učestvuju: Semezdin Mehmedinović, Damir Uzunović, Senadin Musabegović, Ferida Duraković, Sinan Gudžević i Faruk Vele

Čak 12 godina nakon obnove: Vratite knjige u Vijećnicu!

Svakog proljeća Sarajevo se sjeća opsade, najduže opsade jednog grada u modernoj historiji. Značajno svjedočanstvo o toj civilizacijskoj sramoti predstavlja knjiga Sarajevo Blues, kultno djelo našeg velikog pisca Semezdina Mehmedinovića, k…

Radiosarajevo.ba

Radionicu vodi: Sandra Mehmedović

„Grafalo“ i „Grafalovo dijete“ – književno-umjetnička radionica prevoditeljice knjiga za djecu Sandre Mehmedović, namijenjena djeci uzrasta 3-7 godina.

Slikovnice „Grafalo“ i „Grafalovo dijete“ međunarodni su bestseler i višestruko nagrađivani književni fenomen s više od 14 miliona prodatih primjeraka prema kojem je snimljen animirani film nominiran za Oscara, te scenski mjuzikl izvođen na Broadwayu. Autorica Julie Donaldson poznata je po duhovitim, ritmičnim tekstovima i nezaboravnim likovima, dok ilustracije Axela Schefflera prepoznatljivim stilom daju život ovoj priči koja ni nakon više od 20 godina od prvog izdanja ne prestaje oduševljati najmlađe čitaoce širom svijeta. Posebnu vrijednost ovom izdanju daje prevod Sandre Mehmedović, koji je ujedno i prvi prevod ovih kultnih slikovnica na bosanski jezik. Ovaj prevod je razigran, jezički bogat i blizak djeci, uz vješto očuvanu rimu i ritam originala, čime priča dobija dodatnu toplinu i muzikalnost, te se prirodno uklapa u svijet najmlađih.  

Za radionice u okviru Bookstanovog programa Mladi kutak nisu potrebne ulaznice. Molimo da posjetu veće grupe djece najavite kratkom porukom na e-mail adresu: [email protected].

Učestvuju: Ismet Prcić i Hana Vranac

Nakon što je kao tinejdžer pobjegao iz rodne, ratom razrušene Tuzle, Izzy pronalazi ljubav i kakvu-takvu stabilnost sa svojom voljenom u Kaliforniji. Međutim, njegov američki brak ne uspijeva da preživi bosansku slomljenost koju nosi u sebi, traumu koja je toliko duboko ukorijenjena i podmukla da ju je nemoguće objasniti bilo kome osim samom sebi, pa čak ni osobi koju najviše voli. Ali kao što piše u prvom od mnogih bolno iskrenih pisama komičaru Billu Burru, sada mu je jasno da mora da pokuša.

Daleko mi lijepa kuća je pustolovan roman koji spaja fragmentiranu naraciju sa slomljenom dušom i vodi nas kroz Izzyjeve uspomene i ispovijesti dok se on prisjeća svog djetinjstva obilježenog granatiranjem, raspada svojih veza i mukotrpne borbe protiv alkoholizma. Kroz brojne pripovjedače koji se javljaju u fragmentima, sve labavije povezane sa stvarnošću, Prcić razotkriva psihološku cijenu egzila i srama ispisujući roman nemirne, razigrane energije, prožet oštrim, pronicljivim humorom.

Iz toga izranja snažna i dirljiva priča o narativima koje stvaramo kako bismo od sebe samih sakrili najdublje dijelove vlastitog identiteta, ali i teško izborena mogućnost iskupljenja koja vraća vjeru u život.

 Učestvuju: Aida Adžović i Maja Begtašagić

Aida Adžović (1998) je diplomirala i magistrirala na Odsjeku za muzikologiju i etonomuzikologiju na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. U sklopu Erasmus+ projekta razmjene studenata pohađala je master program Primenjena istraživanja muzike (PRIMA) Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu. Članica je i aktivna saradnica Muzikološkog društva FBiH i INSAM Instituta za savremenu umjetničku muziku. Sekretarka je uredništva Časopisa za muzičku kulturu Muzika. Trenutno djeluje kao koordinatorica Koncertne sezone Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i izvršna direktorica festivala savremene umjetničke muzike SONEMUS Fest.

Dominantni pokretač sarajevske ratne rock-scene bila je nasušna potreba za izražavanjem, oslobođena prijeratnog (ali i poslijeratnog) mehanizma komercijalizacije.

Stoga se kao jedan od primarnih motiva i funkcije djelovanja ističe konstruisanje (prividne) “normalnosti” i očuvanje mentalnog i emotivnog balansa. Muzika je poslužila i kao oblik “pražnjenja”, transformacije akumulirane energije i agresivnosti u kreativni naboj, čije je ispoljavanje preraslo u nužnost.

Istovremeno, rock je postao utočište i jedan od vidova eskapizma.

Učestvuju: Tijan Sila i Adisa Bašić

Kad u aprilu 1992. započne rat, Tijan Sila ima tek deset godina, ali se i danas može sjetiti mirisa zapaljenog eksploziva. Dok Sarajevo gori, tadašnji dječak postaje mladić. Luta ruševinama bombardovanog grada i skuplja stvari koje su iza sebe ostavili oni koji su pobjegli ili poginuli, kako bi ih na crnom tržištu zamijenio za hranu. Uči preživjeti i prihvata okrutnu novu normalnost – ali po koju cijenu?

Njegova priča govori o neočekivanom. Govori o tome kako pjesnici postaju ubice, a ubice postaju heroji. Govori o ljudima kojima je iznenada oduzeta svaka ljudskost i o krhotinama koje rat ostavlja u umu svakog preživjelog.

Radio Sarajevo, roman o odrastanju i sjećanju, portret je generacije koja je bila prisiljena odrastati među ruševinama.

Učestvuju: Kristian Novak i Jagna Pogačnik

Pravda se tiče svakoga, ili nije pravda. Ako se slučaj pogibelji pravednoga tiče samo njega, s njim umire i pravda sama.  

„Mladi prometni policajac nađen je mrtav na stražnjem sjedištu svojeg automobila. Slučaj je klasificiran kao samoubojstvo u što, s obzirom na niz neobičnih okolnosti i činjenicu da nije obavljena obdukcija, sumnja njegova obitelj i dobar dio javnosti. Obitelj njegova starijeg brata, također policajca, zahtjeva da sazna istinu, kazni odgovorne.  Istodobno, ambiciozna profesorica priprema dramsku grupu srednjoškolaca za uprizorenje Antigone, pri čemu s njima evocira upravo tragičan događaj kojemu svjedoče u svojoj suvremenosti. I oko kojeg im se mišljenja potpuno razilaze. Dok pokušava dokazati istinu i tako obraniti svoje dostojanstvo i radno mjesto od uvrijeđenih roditelja srednjoškolaca, pripadnika lokalne elite, gubi stup po stup svojeg dotad sretnog građanskog života, ali pronalazi odvažnost koje nije bila svjesna. Smrt mladog policajca, kao jeka fatalnog pucnja, stubokom mijenja živote onih koji su ostali. Roman Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka ispripovijedan je kao pletenica, od poglavlja u kojima se naizmjence smjenjuju glas profesorice i scenarij koji prati događaje i akcije koje se roje oko braće policajaca, i vodi nas kroz slojeve sistema u srce društva i likova. Pitanja korupcije, lojalnosti, pojedinca nasuprot sistema, zakona i morala, ljubavi i slobode… iskrsavaju antiknom snagom u nuklearnom dobu, našem dobu, svuda oko nas i pozivaju na građansku hrabrost i rizik.“  – Kruno Lokotar

Učestvuju: Alena Mornštajnova i Senka Marić (razgovor na češkom uz simultani prevod)

Alena Mornštajnová (1963, Valašské Meziříčí) trenutno je najčitanija i najprevođenija češka autorica čiji su romani, od kojih su najpoznatiji Hana, Šuma u kući i Mali hotel, prevedeni na više od dvadeset jezika i samo u Češkoj do sada prodani u više od pola miliona primjeraka. Dobitnica je više književnih nagrada među kojima se posebno izdvajaju „Češka knjiga“ i „Databáze knih“ za knjigu godine.

„Mali hotel „kroz priču o sudbini jedne porodice otvara pitanja o ljubavi, slabosti i snazi preživljavanja – i o tome kako najveće odluke ponekad donose oni koji se naizgled najviše kolebaju. „Šuma u kući“ iskrena je i surova ispovijest o životu devetogodišnje djevojčice koja odrasta s majkom, bakom i djedom u seoskoj kući okruženoj šumom. Na prvi pogled kuća je to poput onih iz bajke, no miris šume uvukao se u sve pukotine, sprečava čak i zrake sunca da uđu u nju i svakim danom sve više vlada njihovim životima.

Radionicu vodi: Sandra Mehmedović

„Jedan dan na našoj plavoj planeti“ – književno-umjetnička radionica prevoditeljice knjiga za djecu Sandre Mehmedović, namijenjena djeci uzrasta 3-7 godina.

Kroz pet pažljivo ispričanih priča, najmlađi čitaoci upoznat će raznoliki i čudesni svijet naše planete. Pridružit će se znatiželjnom pingvinu u hladnim otvorenim vodama, hrabrom kengurku i njegovoj majci u australijskoj divljini, stanovnicima pjenušavih voda Tihog okeana u njihovoj svakodnevnoj borbi za opstanak, malom majmunu u prašumama Južne Amerike, te znatiželjnom laviću na putu punom iznenađenja, zgoda i nezgoda. Serija slikovnica “Jedan dan na našoj plavoj planeti” potiče empatiju, ljubav prema životinjama i razumijevanje svijeta u kojem živimo, a svaka slikovnica donosi jednu avanturu, ali i važnu lekciju o prirodi, različitim staništima, odnosima roditelja i mladunaca, radoznalosti, hrabrosti i snalažljivosti.

Za radionice u okviru Bookstanovog programa Mladi kutak nisu potrebne ulaznice. Molimo da posjetu veće grupe djece najavite kratkom porukom na e-mail adresu: [email protected].

Radionicu vodi: Leila Kulenović

„Patuljak-Crtuljak“ - književno-umjetnička radionica pisca i ilustratorice, Leile Kulenović, namijenjena djeci uzrasta 6-10 godina.

Na radionici pričamo novu autorsku priču „Začarana Mrkva i pape Mede Šape“. Zatim djeca prave likove iz priče – Mrkvu i pahuljicu, a potom glume predstave uz malu pozorišnu scenu od kartona. U svojim igrokazima, djeca smišljaju kraj priče.

Za radionice u okviru Bookstanovog programa Mladi kutak nisu potrebne ulaznice. Molimo da posjetu veće grupe djece najavite kratkom porukom na e-mail adresu: [email protected].

Učestvuju: Slobodan Blagojević i Nenad Fišer

„ ’S neočekivane strane’

Prostor kojim nikada neću proći. Vrijeme u kojem se nikada neću probuditi. Nešto što nadilazi moje melankolije, što ne iziskuje bol sjećanja, ili ponesenost nade, na tren mi povrati vjeru u moj nesuđeni pogled na svijet.

‘Med i pelin utjehe’

Uvijek kad pomislim na one male, neznatne, koji iza sebe ostaviše tek nečije nesigurno sjećanje, s kojim će utrnuti i posljednji dokaz da su se i oni nekada nečemu nadali, da sve, ipak, nije bilo uzalud, samo što ne zaplačem.

    Možda bih i očajavao da nije moje sklonosti ka apokaliptičkim vizijama, koje me uvijek urazume.

    Jer, kada u posljednjem uzdahu univerzuma, u otrovnim parama zgasnu sunca našeg zavičaja iz sjećanja će nestati i najdojmljivija pamćenja, neće se više imati ko koga sjećati, pojam čovječanstva postat će bespredmetan. I najdublja ostvarenja ostat će nedorečena.

    Samo me ova živa slika naše budućnosti izvlači iz plačnog udubljivanja u potankosti, odagnava sitničav prigovor i daje nešto bodrosti mojoj nemoći.“

Učestvuju: Rumena Bužarovska i Maja Begtašagić

Rumena Bužarovska, poznata po svom oštrom, nefiltriranom glasu i britkom humoru, u Toniju donosi brutalno komičnu, ali i duboko tragičnu razradu tema muškosti, tradicije i modernog života, stvarajući djelo koje je u isto vrijeme savremeno i bezvremeno.

Toni je sredovječni bivši roker iz Skoplja koji živi s majkom i radi u državnoj instituciji. Tokom pandemije, nenamjerno, ali ipak vlastitom krivicom, izaziva nekoliko događaja koji zauvijek mijenjaju njegov život, ali i živote ljudi oko njega. Stavljajući sebe na prvo mjesto, Toni se nepokolebljivo drži svoje iskrivljene definicije lične slobode. Dok pokušava navigirati ruševinama svoje blijedeće reputacije, sve dublje tone u iluzije.

Toni je roman o muškosti, gradu i tradiciji – roman koji će vas oboriti s nogu i natjerati da preispitate društvene, romantične i porodične odnose iz vlastite svakodnevnice.

Učestvuju: Lea Ypi i Senka Marić (razgovor na engleskom)

“Nikad ne gubimo svoju unutrašnju slobodu: slobodu da postupamo ispravno.“

Lea Ypi odrasla je u jednoj od najizoliranijih zemalja svijeta, zemlji u kojoj su komunistički ideali službeno zamijenili religiju. Albaniju, posljednju staljinističku ispostavu u Evropi, bilo je gotovo nemoguće posjetiti, gotovo nemoguće napustiti. Bilo je to mjesto gdje se čekalo u redovima dok je vladala oskudica, mjesto političkih pogubljenja i tajne policije. Lei je to bio dom. Ljudi su bili jednaki, komšije su se međusobno pomagale, a od djece se očekivalo da grade bolji svijet. Bilo je zajedništva i nade.

Onda, u decembru 1990, sve se promijenilo. Srušeni su kipovi Staljina i Hodže. Gotovo preko noći, ljudi su mogli slobodno glasati, nositi šta im se sviđa i vjerovati u ono što žele. Više nije bilo zabadanja nosa u tuđe poslove. Ali fabrike su zatvorene, nestala su radna mjesta, a hiljade Albanaca, trbuhom za kruhom, na prepunim brodovima bježale su u Italiju, samo da bi ih vraćali nazad.

Predatorske piramidalne šeme na kraju su zemlju dovele do bankrota, što je rezultiralo nasiljem. Kako su težnje jedne generacije postale razočaranje druge, i kako su tajne njene vlastite porodice bile otkrivene, Lea se počela pitati šta sloboda zapravo znači.

Knjiga Slobodna zadivljujući su memoari o odrastanju usred političkih previranja. Pronicljivo i duhovito, Lea Ypi prati granice napretka i teret prošlosti, osvjetljavajući prostore između ideala i stvarnosti, te nada i strahova ljudi zahvaćenih vihorom povijesti.

“Prekrasno smiješno i dirljivo… priča o porodičnim tajnama i političkom buđenju usred raspadajućeg režima.” – Observer

Učestvuju: Rachel Kushner i Rumena Bužarovska (razgovor na engleskom)

Sadie Smith je tridesetčetvorogodišnja američka tajna agentica s nemilosrdnim taktikama, smjelim stavovima i čistom ljepotom. Vrlo misteriozni i vrlo moćni poslodavci šalju je u zabačeni kutak Francuske sa zadatkom da se infiltrira u komunu radikalnih ekoaktivista koje iz sjene predvodi karizmatični Bruno Lacombe.

Sadie cinično posmatra regiju drevnih farmi i uspavanih sela, isprva ismijavajući Brunov idealizam – Bruno živi u neandertalskoj pećini i vjeruje da je put do prosvjetljenja povratak primitivizmu. I dok Sadie sebe smatra zavodnicom, a one koje nadgleda lutkama čije konce drži u rukama, sama biva zavedena ingenioznim kontra-povijestima, vještim lamentima i ličnom tragedijom Bruna Lacomba.

"dVORišTe, nomadski prostori igre" by Teatro VeRRdi

Intimna i emocionalna predstava Kronika nestajanja nastala prema motivima romana Slavenke Drakulić, Dubravke Ugrešić, Daše Drndić i Georgija Gospodinova.

„Ljudska tijela vole se grliti, ako slučajno naiđete na ljudsko biće široko rastvorite gornje udove i lagano ga obavijte, to će ljudskom biću donijeti veliko smirenje.“

„'Kronika nestajanja' je jedno od onih kazališnih ostvarenja koje ćemo dugo nakon izvedbenositi sa sobom i koja se obraćaju tabuiranim temama socijalne odbačenosti,straha od usamljenosti, starosti i smrti, čineći to na lirski suptilan i dubok način.Naglašavam: ne zato što dvije glumice pomno slušaju glasove naših velikihknjiževnica, mahom užasnutih nadiranjem starenja, nego zato što u taj prostorupisuju povjerenje u partnersku igru, prisnost s publikom, intimnost obraćanja.

'Mi postojimo samo kad nas netko promatra' nije samo sudbina glumica iglumaca, nego svakog čovjeka koji traži susret s drugim čovjekom.“ – Nataša Govedić, Novi list

Radionicu vodi: Anela Hakalović

„Bajkologija“ – književno-umjetnička radionica komparatistice i vlasnice prve bh. knjižare za djecu u BiH Bajkologija, Anele Hakalović, namijenjena djeci uzrasta 3-7 godina.

Slikovnica „Rupa“ (Gropen) švedske autorice i ilustratorice Emme AdBåge, u prijevodu Hatidže Mujkanović, jedno je od najzanimljivijih djela savremene književnosti za djecu.  U središtu priče nalazi se kontrast između dječije i odrasle perspektive. Za grupu djece zapuštena iskopina iza sportske dvorane, puna panjeva, granja i žute gline, predstavlja prostor beskrajnih mogućnosti. U dječijoj igri panjevi postaju kiosci, kuće ili porodice medvjeda, a igra u takvom prostoru razvija snalažljivost, maštu i tjelesnu spretnost. Odrasli, međutim, u Rupi vide samo opasnost. Njihovi zabrinuti pogledi i strogi izrazi lica jasno pokazuju nerazumijevanje dječije potrebe za istraživanjem i slobodnom igrom. Kada se jedna djevojčica spotakne i padne, zapravo zbog svojih pertli, odrasli taj događaj koriste kao razlog da Rupu potpuno zatrpaju. Posebnost ove slikovnice leži u njenoj dosljednoj dječijoj perspektivi. Pripovjedač je dijete koje svijet opisuje neposredno, iskreno i bez uljepšavanja. Ilustracije Emme AdBåge, rađene vodenim bojama s jasnim linijama, dodatno pojačavaju snagu priče. Njeni likovi nisu idealizirani – oni su stvarni, emotivni i uvjerljivi, a njihovi izrazi lica i stavovi tijela prenose ono što riječi ponekad ne mogu. Iako odrasli pokušavaju zamijeniti Rupu „sigurnijim“ igralištem s ljuljaškama i fudbalskim terenom, dječija kreativnost pronalazi novi put. Djeca otkrivaju Gomilu, brdo zemlje nastalo zatrpavanjem Rupe, i shvataju da je ona možda čak i bolje mjesto za igru. Time priča pokazuje jednu važnu istinu: dječija mašta ima nevjerovatnu sposobnost da od „ničega stvori nešto“.
 

Za radionice u okviru Bookstanovog programa Mladi kutak nisu potrebne ulaznice. Molimo da posjetu veće grupe djece najavite kratkom porukom na e-mail adresu: [email protected].

Radionicu vodi: Anela Hakalović

„Hej, hej, hej, taksi!“ – književno-umjetnička radionica komparatistice i vlasnice prve bh. knjižare za djecu u BiH Bajkologija, Anele Hakalović, namijenjena djeci uzrasta 4-8 godina i posvećena istoimenoj slikovnici autora Saše Stanišića.

„U neobičnom svijetu čarobnog taksija, koji može putovati kroz prošlost i budućnost, pravila gotovo da ne postoje. Priče su zabavne, pomalo haotične, ali svakako skladne. Često ostaju nedovršene, pa se usred borbe sa zmajem, naprimjer, vraćamo gusarima koji više vole mir i čaj nego pustolovine i blago. Kada se sve spoji, nastaje vesela zbrka koja ne mora biti savršena da bi imala smisla. Upravo ova vraćanja na prekinute avanture održavaju dječiju pažnju i jačaju pamćenje kroz prisjećanje, ali i zamišljanje rješenja, dok ritmičan jezik uvodi nove, šarolike teme u trijumfu konačnog susreta oca i sina. (...)

'Hej, hej, hej, taksi!' jednako očarava djecu, koja svijet otkrivaju prvi put, i odrasle, koji ga ponovo sagledavaju svježim očima čiste radoznalosti i iskrenog interesovanja za stvarno i zamišljeno. U tom prožimanju realnog i fantastičnog nastaju čudesni svjetovi koji ističu vrijednost emocije i kreativnosti kroz implicitne lekcije na planu kognitivnog, emocionalnog i društvenog razvoja, tj. sposobnosti djece da razumiju, izraze se i shvate svijet oko sebe i u sebi.“ – Sanita Delić

Za radionice u okviru Bookstanovog programa Mladi kutak nisu potrebne ulaznice. Molimo da posjetu veće grupe djece najavite kratkom porukom na e-mail adresu: [email protected].