Izvještaj s događaja: “Duh bosanskog ćilima”, Amila Smajović
PIŠE:Naida Ahmetović, polaznica 10. Bookstanove radionice za mlade književne kritičar(k)e
Prvog dana ovogodišnjeg međunarodnog festivala književnosti Bookstan u Sarajevu održana je promocija knjige Duh bosanskog ćilima autorice Amile Smajović. Razgovor s autoricom vodila je Maja Begtašagić, koja je uz zanimljiva pitanja i komentare dodatno približila publici značaj i slojevitost ove knjige.
Knjiga Duh bosanskog ćilima predstavlja svojevrsni kulturno-umjetnički dokument o jednom od najprepoznatljivijih elemenata bosanske tradicije. Autorica je, kako je istaknuto na promociji, okvir za knjigu preuzela od Hamdije Kreševljakovića, čuvenog historičara i proučavatelja bosanske kulturne baštine. Taj okvir joj je pomogao da ćilim sagleda i predstavi ne samo kao funkcionalni predmet, nego i kao umjetnički izraz i simbol duhovnosti. Amila Smajović naglasila je da su motivi s bosanskog ćilima prisutni i u drugim granama umjetnosti, pa tako slične geometrijske forme nalazimo i na keramici butmirske kulture. Upravo je geometrija istaknuta kao glavna karakteristika bosanskog ćilima, čineći ga umjetnošću koja prevazilazi vrijeme i prostor. Autorica je podsjetila da je praksa tkanja zabilježena još u neolitu, što potvrđuje drevnost i kontinuitet ove vještine. Posebno zanimljiv historijski trenutak o kojem je govorila odnosi se na 1888. godinu, kada su austrougarske vlasti, nakon okupacije Bosne i Hercegovine, zatekle dobro razvijenu tradiciju tkanja i dobro izgrađen tkalački stan. U tom periodu počelo je i sistematsko prikupljanje dezena, a tadašnji tradicionalni bosanski ćilimi već su dosezali najviše estetske standarde.
Promocija je protekla u izuzetno toploj atmosferi, a publika je imala priliku da nabavi knjigu u Buybookovom izdanju i razgovara s autoricom o njenom djelu. Knjiga Duh bosanskog ćilima time se potvrdila kao važan doprinos očuvanju i razumijevanju bosanskog kulturnog naslijeđa, ali i kao inspiracija za nova promišljanja o odnosu umjetnosti, tradicije i identiteta.
Fotografija (c) Milomir Kovačević Strašni
