> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://bookstan.ba/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Od epizode do poglavlja
- URL: https://bookstan.ba/radionica/radionica-87/
- Published: 2025-07-10T12:00:00.000Z
- Updated: 2026-05-08T14:17:37.000Z
- Author: Bookstan Festival
- Tags: Radionica, #Import 2026-05-15 16:06

##### PIŠE: Nenad Kostić, dobitnik 2\. nagrade 10\. Bookstanove radionice za mlade književne kritičar(k)e (za komparaciju knjige [*Tale*](https://buybook.ba/proizvod/tale-i-parergon-6025?ref=bookstan.ba) D. Sušića i istoimene televizijske adaptacije)

Često se dešava da roman bude predložak za seriju, film ili pozorišnu predstavu, no, Derviš Sušić je pokazao neobičan slučaj da njegova serija *Tale Konjovodac* prethodi romanu *Tale*. Poznat je podatak da je Sušić počeo uporedo pisanje scenarija i romana 1975\. godine. Ipak, serija je premijerno prikazana 1979\. godine u produkciji TV Sarajeva dok je roman izašao tek naredne, 1980\. godine a ponovno izdanje doživeo tek 2025\. godine u izdanju Buybooka. Serija je u to vreme postala kultna i bila rado gledana, te se postavlja pitanje koliko je serija izvršila određeni uticaj na percepciju romana, verziju istine u kolektivnoj svesti i horizonte očekivanja čitalaca.

Serija *Tale*, prema scenariju Sušića a u režiji Sulejmana Kupusovića, bila je jedna od najpoznatijih TV-serija u doba Jugoslavije zbog humorističnog i provincijskog prikazivanja društva i vlasti. Početni kadrovi prve epizode otkrivaju kontekst priče: radnja se odvija u Sloveniji u proleće 1945\. godine neposredno pre završetka Drugog svetskog rata, a odmah se fokus stavlja na glavnog junaka Tala koji u prvim replikama pokazuje svoje osobine humorističnog odnosa sa drugim likovima, nadređenima, ali i sa svetom oko sebe rešavajući političke zamke koje se pred njega postavljaju.

Oslanjajući se na žanrovske elemente komedije kao i u TV-seriji, autor priču, koja obitava u istom svetu kao priča o Talu, transmedijskim pripovedanjem iznosi na potpuno drugačiji način od one koja pripada naraciji TV-serije. Već u podnaslovu romana, koji glasi *razgovijetni svjetlaci monologa u toku posljednjeg liječenja*, autor razotkriva tematski okvir: intimna ispovest/pripovest ostarelog partizana Tala koji nakon napada na neprijatelje doživljava oblik moždanog udara, a kada se probudi shvata da se nalazi u bolnici pod sedativima i analgeticima, čekajući operaciju tumora na mozgu. Tale sada kao nepouzdani pripovedač iz prvog lica (ja forma) kroz monolog prepričava „čoveku sa crnim šeširom“ (autoru) o sadašnjosti ali i vremenu pre trideset i nešto više godina kada je bio u ratu poput mladića Tala iz TV-serije. Iznosi mu svoja promišljanja o ličnoj ulozi u politici, pojmu politike uopšte i svojim porazima dok ovaj to zapisuje za budući scenario serije. Strukturalno, autor je roman podelio na fragmente, nelinearne delove pune simbolika u kojima naracija teče cirkularno što se u TV-seriji prikazuje linearnim pripovedanjem iz epizode u epizodu. Humor koji se kroz seriju predstavlja kroz dovitljivost i harizmu lika Tala, u romanu se integriše kroz Talove rimovane halucinacije u kojima autor kritikuje socijalističko društvo i tehnokratiju koje mogu postati distopijska stvarnost. Fantastični sloj distopije postiže se u romanu halucinacijama u kojima Tale sebe vidi kako lebdi iznad takve budućnosti dok u TV-seriji Tale sreće *mlađeg sebe* koji ga savetuje ali i otkriva njegovu rastrzanost između nepravde i istine. To se uspešno postiže kroz oba medija bosanskim narodnim govorom što doprinosi bliskosti Tala sa čitaocima ili gledaocima pa i ne čudi zašto je njegov lik i dan-danas jedan među omiljenijima. U romanu je dominantna unutrašnja borba i perspektiva preispitivanja ideologije rata, onih koji ga vode, progovara o siromaštvu, lažnim politikama, pogubljenom narodu *koji nije znao ko je ni kuda će*, o sopstvenim promašenim prilikama, iskrenosti, ranjivosti i psihičkom rastrojstvu i bolesti. Ta preispitivanja i kritike autor dokumentarno produbljuje u svojevrsnom esejističkom feljtonu uz roman pod nazivom *Parergon* (1980). Tako društveni i politički kontekst priče ostaje potpuno isti u obe priče. Pripovedanje u romanu uz izvesnu subjektivnu vremensku distancu junaka, pruža širi unutrašnji monolog, filozofske digresije o „Vrhovnom vrhu“, „Svetim Vertikalama“ i „Knjizi stavova“ koje su deo te distopije u kojoj je društvo potpuno kontrolisano od strane vlasti dok su političke refleksije u TV-seriji redukovane na blažem površinskom nivou u komičnim epizodama poput one u kojoj Tale posle govora narodu menja kulaša (rasnog konja) za vojnu nemačku glazbu. Taj motiv konja odnosno magarca pojavljuje se i u TV-seriji i u romanu u čuvenoj rečenici koju mnogi pamte, kada se Talu obraća njegov otac Hećim Bećir: *Sine Tale, magare moje drago…* pokazuje ironičnu ali toplu i narodnu metaforu Talove naivnosti, tvrdoglavosti, pravednosti i uverenja da politika i pravda mogu biti jedno. Zato on, od epizoda u kojima je poletan, dovitljiv i hrabar partizan, u poglavljima romana ostaje običan konjovodac, bez odlikovanja, star, bolestan i razočaran u svet oko sebe. To nam pokazuje da je roman potpuno drugačijeg narativnog toka, likova, i celokupne priče, ali i svojevrstan romaneskni nastavak priče o antijunaku koja je započeta u TV-seriji. Autor u romanu − prikazujući Tala umornog, starog i bolesnog a što će se u TV-seriji pokazati vizuelnim efektom sede kose glumca Miralema Zupčevića − oslobađa ga epskih okvira i predstavlja ga kao običnog malog čoveka iz naroda, pravednog partizana i posve melanholika za mogućom i sanjarskom budućnošću bosanskoga naroda.

Ponovno objavljivanje romana i njegovog dokumentarnog dodatka daje šansu književnom junaku da zaživi među publikom kroz drugačiji medij i u drugačijoj verziji od one već poznate u popularnoj TV-seriji. Takođe, sarkastičnim sredstvima i dubljim značenjima u poglavljima romana, nudi priliku za slojevito uranjanje u produženu i složenu kolektivnu priču o junaku koji je postao simbol entuzijazma, pravednosti i revolucije.