New

INTERVJU// Bookstan priznaje sebe kao neizbježno političnu manifestaciju

Intervju sa izvršnom direktoricom Međunarodnog festivala književnosti Bookstan Lamijom Milišić objavljen je inicijalno u "Knjižnom bloku" Oslobođenja.

Razgovarala: Ivana Golijanin


1.     Tematski okvir sedmog po redu Internacionalnog festivala književnosti „Bookstan“ je „Stanje opsade“ i publici će se predstaviti mnoštvo događaja sa razgovorima o recentnoj bosanskohercegovačkoj, regionalnoj i evropskoj književnosti, i diskusijama o aktuelnim dešavanjima. Možete li nam reći nešto više o programu i autorima/cama?


Ovogodišnji program donosi ukupno 32 događaja, dakle osam događaja dnevno, u periodu od 6. do 9. jula. U toku ta četiri dana, Bookstanov program će se odvijati 11 do 22 sata u dvorištu iza knjižare Buybook, a cijeli program i biografije učesnika/ca su već dostupni na našoj web stranici. Ove godine festival okuplja ukupno 67 učesnika/ca i 20 polaznika/ca radionice kritičkog mišljenja. Krovna tema festivala jeste, kako ste već rekli, "Stanje opsade", a odnosi se na savremene narative koji iz različitih vizura govore o opsadnim mehanizmima u raznim društvima/kulturama, ali festival također propituje ideju književnosti/umjetnosti kao čina "opsade" života, iz kog se nastoji polučiti smisao (tj. red iz haosa). Obzirom na ovu temu, 7. Bookstan čini prvenstveno specijalni program "Stanje opsade", uključujući okrugli sto na istoimenu temu sa gostima Borom Kontićem, Semezdinom Mehmedinovićem, Suadom Kapić i Senadom Pećaninom; potom okrugli sto sa Amrom Abadžić Lowe, Paulom Loweom i Kennethom Morrisonom, o knjizi "Sarajevo - Najduža opsada", te autore/ice i urednike/ce zbirke "Trenutak kad je meni počeo rat". Dio ovog specijalnog progama čini i projekcija filma francusko-iranske novinarke i autorice, Delphine Minoui ("Daraya: A Library Under the Bombs" iz 2018), te promocija njene knjige na istu temu improvizirane biblioteke načinjene od knjiga skupljenih pod ruševinama Daraye. Festival će digitalno ugostiti trojicu autora - ukrajinskog književnika Andriya Lyubku, turskog književnika Mustafu Akyola, te Daouda Sarhandija Williamsa, autora knjige "Bosnian War Posters". Ugostit ćemo i palestinsku autoricu Adaniju Shibli, čija će knjiga "Sporedan detalj" (o nekim opsadama kao "sporednim detaljima" svjetske historije) biti objavljena posebno za Bookstan. Na festivalu ćemo ove godine ugostiti veliki broj svjetskih i regionalnih autorica, među kojima su V (Eve Ensler), Defne Suman (sa kojom ćemo svečano otvoriti festival), Katharina Volckmer, Marijana Čanak, Radmila Petrović, Milica Vučković, Adisa Bašić, Ivana Bodrožić, Slađana Nina Perković, Magdalena Blažević, te Lana Bastašić - čija je knjiga "Crveni kofer" dio posebne edicije Dnevnik. Ova edicija čini još jedan specijalni program festivala, a izdanja njenih autora Lane Bastašić, Marka Pogačara, Almina Kaplana i Selvedina Avdića će biti predstavljena svaki dan, u terminu od 16 do 17:30 sati. Još jedan specijalni program, koji će se od ove godine održavati redovno na festivalu, jeste "In Memoriam", program prisjećanja i govora o književnim uzorima i njihovom utjecaju na savremenu književnost. Ove godine bit će govora o Zilhadu Ključaninu i Stevanu Tontiću u okviru tog programa. Nekoliko programa bit će posvećeno prevoditeljima/cama, posebno okrugli sto sa onima od njih koji su sarađivali sa Buybookom na ediciji "100 godina evropske književnosti u 10 knjiga".   Konačno, festival ćemo svečano zatvoriti gostovanjem Mathiasa Énarda, koji će sa Margot Dijkgraaf razgovarati o knjizi "Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima". U toku festivala će posjetitelji/ce imati priliku posjetiti dvije izložbe: "50" Andreja Đerkovića, te "Bosnian War Posters".  


2.     Koliko je festival važan za promociju dobre savremene književnosti, ali i za jačanje kulturnih veza među državama?

Već sama tema festivala odabrana je kao nit koja spaja različite savremene autore/ice, odnosno njihove narative o, općenito, postavljanju različitih granica/okvira i iskušavanju istih. Tema je, naravno, osjetljiva i na rat u Ukrajini, opsadno stanje u Palestini, i stanje ljudskih prava Iranu, čije autore/ice ugošćujemo ove godine u Sarajevu. U tom smislu, Bookstan kao kulturni događaj koji se dešava u javnom prostoru i sučeljava sa javnim mnijenjem, priznaje sebe kao neizbježno političnu manifestaciju. Književnost pa ni književni festival nije oaza, niti je dvorište iza Buybooka stakleno zvono. Bookstanov No East. No West. forum ove godine održavamo vođeni upravo tim pitanjem o naravi stanja opsade, dakle o književnosti koja istovremeno može da izolira od života, ali i da biva njegovim bojištem.

3.     Kako je biti izdavač i pokretač jednog od najvećih regionalnih festivala književnosti u odnosu na književne (ne)prilike?

I ovo se pitanje može povezati sa stanjem opsade. Dakle, kada se nađete okruženi neprilikama i ograničenjima, javlja se želja za borbom, vođena jasnim ciljem ništenja tih ograničenja. U tom smislu nastaju kreativna rješenja, što je plodonosan mehanizam u kontekstu organizacije jednog književnog festivala i njegovog značenja u lokalnom i širem kontekstu. Uži tim organizatora festivala, Udruženja Međunarodni festival književnosti Sarajevo, kog pored mene čini redakcija Buybooka (Ida Hamidović, Lana Krstić, Ena Hasečić, Haris Alić, Goran Samardžić i Damir Uzunović) - posvećuju svoj rad tokom gotovo cijele godine kvaliteti programa festivala, odnosno kvaliteti Buybookovih izdanja koja će donijeti čitateljstvu uoči Bookstana. Ove godine Buybook će na festivalu predstaviti 20 novih izdanja, a na festivalu će se predstaviti i drugi izdavači - Imprimatur, forumZFD, PPM Enklava i Filozofski fakultet UNSA.

4.     Koji su izazovi u održavanju jednog ovakvog festivala književnosti? Naročito nakon dvije intenzivne pandemijske godine.

Ove godine se već osjeti proces oporavka od pandemije, ne samo u smislu ranijih otežanih uslova putovanja, već i u smislu spremnosti autora/ica i publike da se okupljaju u većoj mjeri i gostuju u inostranstvu. Za 7. izdanje festivala smo rano počeli sa pripremama i drago mi je reći da smo gotov program imali gotovo mjesec dana prije početka festivala, što samo po sebi govori o volji stranih, regionalnih i domaćih autora/ica da učestvuju na Bookstanu. Prilikom slanja poziva i prvobitne komunikacije sa potencijalnim gostima/šćama je bilo vrlo važno da su temu festivala smatrali/e relevantnom za svoj rad, ali i savremenu književnost. Nadam se da dobrim odabirom teme, odnosno prepoznavanjem aktuelnih književnih tokova i potreba inog čitateljstva, nadilazimo lične interese autora/ica da učestvuju na festivalu, dajemo im motivaciju za raspravu o književnosti i pažnju skrećemo s njih na, zapravo, njihova djela.

5.      Na „Bookstanu“ se svake godine predstavi dosta nove domaće književnosti. Kakvo je vaše izdavačko iskustvo po pitanju odabira knjiga koje će biti predstavljene za festival? Koji su kriteriji uključeni u odabir?

Pri odabiru knjiga koje će biti predstavljene na festivalu uvijek postoji izazov prepoznavanja teme koja bi povezala domaće/regionalne/međunarodne književne glasove koje IK Buybook i direkcija festivala prepoznaju kao važne za savremeno čitateljstvo. U tom smislu, kriteriji  za odabir knjiga koje se predstavljaju podređeni su temi i načinu na koji tretiraju tu temu, ali se pri odabiru vodi računa i o recentnoj književnoj produkciji, nastaloj u toku godine dana između dva Bookstana. Naravno, nemoguće je 32 ili više knjiga u 32 programa podvesti pod jednu temu, ali Bookstanov tim u tom slučaju nastoji u program uključiti izdanja domaćih/regionalnih izdavača koja su se pokazala odgovarajućim za potrebe čitatelja, kao i međunarodne autore/ice koji bi okupili publiku svih generacija.

6.     Festival nastavlja i sa radionicama književne kritike. Jako uspješno već nekoliko godina, rekla bih. Šta je njihov primarni cilj?

Radionica književne kritike ove godine vodi književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik, uz još 7 predavača/ica i 20 polaznika/ca radionice, a tema koju je voditeljica odabrala je "Književa kritika - između teksta i (kon)teksta". Ovo je 7. izdanje radionice, koja godišnje okupi 20 mladih novinara/ki, studenata/ica i kritičara/ki iz regije, te je u tom smislu važna za ostvarivanje kontakata između budućih kulturnih radnika/ca i sudionika/ca regionalne književne scene, kao i održavanje njenog kontinuiteta i širenja. Još važnije, budući da sam i sama učestvovala na radionici 2017., ona nudi priliku mladim ljudima da izvan akademskog konteksta imaju kvalitetnog mentora/icu koji/a ih može podučiti onome što je suštinski zanat pisanja književne kritike. Većina polaznika/ca proteklih šest Bookstanovih radionica književne kritike danas pišu književnu kritiku ili na druge načine sudjeluju u domeni kulture. Festival je stoga posebno ponosan na svoju edukativnu komponentu.   

7.     Koliko je važno prisustvo regionalnih književnih glasova na međunarodnim književnim festivalima?

Vrlo važno, i to opet u smislu jačanja regionalne književne scene, te okupljanja regionalnih autora na prostoru zajedničkog nam jezika. Promocijom kulture zajedničkog jezika, u BiH se dešava najveća frekvencija regionalnog izdavaštva, uključujući autentične glasove bh. književnika/ca.

8.     Svake godine uspijevate dovesti mnoga značajna djela evropske književnosti i njihove autore, te tako zasigurno prevazilazite okvire i postajete otvoreni ka svijetu. Koliko je za Vas važno da se na ovaj način edukuje naša čitalačka publika, i da se upoznajemo sa aktuelnim dešavanjima na polju književnosti izvan domaćih i regionalnih okvira?

Samoj IK Buybook kao inicijalnom pokretaču i organizatoru festivala, koji od svojih početaka promovira kulturu čitanja i umrežavanje autora/ica, iznimno je važno da Bookstan raste u smjeru okupljanja što većeg broja stranih autora/ica upravo da ne bismo polako sami sebe zavukli u jedan, lokalni kontekst, pod stakleno zvono. Grubo rečeno, da ne bismo samoizazvali "stanje opsade".

9.     Bosanskohercegovačka književna, a pogotovo pjesnička scena, je doživjela pravi procvat u proteklih nekoliko godina, pogotovo po pitanju broja kvalitetnih autora/ca. Šta mislite, koja je bila uloga izdavaštva u tom procesu?

Poznajem nekoliko mlađih autora/ica, mojih kolega/ica s fakulteta čak, koji nisu mogli naći izdavača unazad nekoliko godina pa su počeli ili slati tekstove književnim časopisima, ili sami izdavati knjige, ili tražiti izdavača u regiji. U periodu u kom su online književni portali počeli vrvjeti od novih, mlađih glasova, ali i već afirmisanih glasova koji su se počeli okupljati u toj digitalnoj književnoj sceni, i izdavači su postali osjetljiviji za mlade, nepoznate autore/ice, ali su i u toj digitalnoj sceni mogli lakše prepoznati šta čitatelji/ce žele. Afirmacija savremenih književnih glasova je, tako dobivenom aktivnijom ulogom izdavača, dobila konkretniji oblik i elan za daljnji razvoj. Međutim, bh. autori/ce se danas često odlučuju objavljivati kod regionalnih izdavača, a uslijed skromne bh. izdavačke scene, kojoj nedostaje strateška podrška institucija kulture i koja se uveliko oslanja na privatne izdavače. Pozitivan učinak te situacije je, ipak, što autori/ce bivaju kandidirani/nagrađeni na regionalnom nivou, a što doprinosi dinamičnijoj regionalnoj književnoj sceni.

10.  Koliko je književnost iz Bosne i Hercegovine značajna za regionalno i evropsko tržište, a posebno za Vas kao izdavača?

Sam Bookstan je primjer efikasnog načina da bh. književnost iskuša svoju vrijednost izlaskom iz ugodnog, domaćeg i poznatog joj konteksta (uprkos oskudnoj festivalskoj sceni). Festival je sredstvo kojim izdavač, između ostalog, promovira svoja izdanja lokalnoj i stranoj publici, time stvara odjek svog rada na stranom tržištu. S tim u vezi, na ovogodišnjem Bookstanu će Buybook promovirati ediciju Dnevnik, čiji je urednik Semezdin Mehmedinović i koju čine narativi naslovnog joj žanra, vrlo specifičnog za post-pandemijsko doba, na globalnom nivou.

11.  „Bookstan“ se pokazao kao odličan festivalski primjer posredstvom kojeg popularizirate svoja izdanja među potencijalnom publikom, i svakako njihove autore i autorice. Imaju li festivali, kao veliki književni događaji, značajan uticaj na prodaju knjiga?

Festivali su pragmatični sa aspekta okupljanja velikog broja ljudi u relativno kratkom periodu. Svakim novim izdanjem, preživjevši i pandemijski period, Bookstan bilježi porast broja posjetitelja/ica, a pristupačnost praćenja cjelokupnog programa, podsticanje i popularizovanje čitalačke kulture učinkoviti su i za - između ostalog - prodaju knjiga.

12.  Uzevši sve u obzir, jeste li zadovoljni u kojem se pravcu kreće „Bookstan“? Koji su planovi za budućnost festivala, ili neke aktivnosti koje možete najaviti već sada kao izdavačka kuća?

Zadovoljni smo, mada uvijek treba ostati u pripravnosti i svijesti o inicijalnoj suštini No East. No West. foruma festivala i Bookstana kao prostora razvijanja i promocije kritičke svijesti (jer je suviše lako stvoriti ugodan prostor sa uvijek istom publikom, te time izgubiti na toj kritičnosti). U tom smislu nam je, pored kontinuiteta No East. No West. foruma, bitan i kontinuitet radionice književne kritike. Nadamo se da ćemo u budućnosti dodatno unaprijediti kvalitet programa festivala u vidu porasta broja izdanja i autora/ica koje predstavljamo, da će Bookstan nastaviti biti forum za postavljanje aktuelnih društvenih pitanja kroz vizuru književnosti, te da će pridonijeti kvaliteti bh. književne scene i kulture.

 

Stranica nastala u okviru projekta "Digitalni Bookstan" uz podršku