Izvještaj s događaja: Izazovi slobode pisanja

PIŠE: Emina Zubača, polaznica 10. Bookstanove radionice za mlade književne kritičar(k)e

Drugog dana književnog festivala Bookstan, u kinu Meeting Point održan je specijalni program pod nazivom "Izazovi slobode pisanja". U panelu su učestvovale Andrea Lešić, profesorica, teoretičarka književnosti i predsjednica P.E.N. Centra u BiH, te Alicja Gescinska, književnica, profesorica i predsjednica PEN Centra Flandrije. Razgovor je moderirala Ivana Golijanin, novinarka i saradnica bosanskohercegovačkog PEN-a.

Poseban emotivni ton događaju dala je prazna stolica postavljena na sceni u čast i sjećanje na Refaata Alareera, palestinskog pisca, pjesnika i profesora književnosti, koji je ubijen 7. decembra 2023. godine u jednom od izraelskih napada na Gazu. Ovaj gest simbolično je podsjetio na cijenu koju mnogi pisci i spisateljice širom svijeta plaćaju zbog svojih identiteta, riječi i uvjerenja.

Učesnice su razgovarale o slobodi govora i ulozi PEN-a kao međunarodne mreže pisaca u njenoj promociji i zaštiti. Istaknuto je da bi svi ogranci ove organizacije morali dosljedno i principijelno primjenjivati te vrijednosti, čak i kada se stavovi članova/ica razlikuju politički ili ideološki.  Gescinska je otvorila pitanje tolerancije i njenih granica, u kontekstu čega je istaknut problem kooptacije pojma “slobode govora” od strane desničarskih i ekstremno konzervativnih grupacija koje se nerijetko pozivaju na pravo izražavanja upravo kako bi opravdale govor mržnje, isključivost ili napade na ranjive društvene skupine. Kao primjer, spomenut je slučaj J.K. Rowling, čiji su javni stavovi o transrodnim osobama – u početku predstavljeni kao lični i "kritički" – vremenom prerasli u konkretnu finansijsku podršku političkim inicijativama koje imaju za cilj ukidanje postojećih prava trans zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U tom kontekstu, naglašeno je da sloboda govora nije apsolutna i ne oslobađa od odgovornosti. Lešić je zaključila da zaštita slobode govora ne podrazumijeva zaštitu govora koji je sredstvo dehumanizacije, napada marginaliziranih i slabijih i dovodi do kršenja ljudskih prava.

Kroz panel je posebno naglašena važnost društvenog angažmana književnikaica i novinara/ki, kao i njihove uloge u otvaranju važnih tema i formiranju javnog mišljenja. Prepoznato je, ipak, da takav angažman nosi često ozbiljne posljedice te da je sve češći trend samocenzure među piscima/spisateljicama i novinarima/kama. Uloga međunarodnog PEN-a u zaštiti ugroženih glasova, kako je rečeno, ne bi smjela biti ograničena na sporadične reakcije. Organizacija i pojedini njeni ogranci moraju aktivno pratiti i adresirati kršenja prava pisaca i spisateljica, te pružiti konkretnu i kontinuiranu podršku onima koji su u opasnosti, uz jasno definirano strategiju djelovanja. Vjerodostojnost i dosljednost PEN-a kao zaštitnika slobodnog izražavanja istaknuta je i kao mjera prevencije za povredu tog prava.

Panel je zaključen naglašavanjem značaja kreiranja prostora za za razgovor, sučeljavanje suprotnih stavova i produktivnu raspravu, te iznijansiranost mišljenja o polarizirajućim pitanjima u već ideološki polariziranoj klimi. Važnost očuvanja svijesti o ljudskosti onih o kojima se govori podvučena je kao nužna polazišna tačka svake rasprave.

Program je još jednom podsjetio na važnost književnosti kao oruđa otpora, dijaloga i borbe za slobodu.

Fotografija (c) Ismar Žalica