Izvještaj s događaja: "Bilješkarica", Darko Cvijetić
PIŠE: Nenad Kostić, polaznik 10. Bookstanove radionice za mlade književne kritičar(k)e
Drugog dana jubilarnog 10. Bookstan festivala, u dvorištu Buybooka, sa početkom u 17h, održana je nova knjiga bosanskohercegovačkog pisca, režisera i dramaturga pod nazivom Bilješkarnica. Pred mnogobrojnom publikom, predstavljanje romana je započeto čitanjem pesme "Naglavačke", Oušn Vonga kao uvod u tematiku razgovora.
Voditeljica razgovora Hana Vranac je najavlila novu knjigu Cvijetića kao dnevničke zapise, odnosno knjigu u formi dnevnika. Autor je pozdravio publiku a potom je govorio o hibridnosti ove knjige, da se njegova prethoda tri romana provlače kroz dnevničke zapise vođene od jula do decembra 2024. godine. Voditeljica mu zatim postavlja pitanje kako mu je legla forma dnevnika, gde je autor spomenuo razgovore sa Semezdinom Mehmedinovićem o prožimanju njegova tri romana kao i o igri hibridnosti i reči. Autor objašnjava proces pisanja ovog dnevnika da je i u njemu pokušao da zaleči posleratne traume.
Voditeljica se zatim osvrnula na neodobravanje autora u Prijedoru gde Cvijetić objašnjava palanački identitet kao posledica postratnih trauma koje ljudi tamo nisu u potpunosti izlečili. Dalje govori o dominantnim diskursima mišljenja i onom o čemu se ne sme govoriti jer rat zapravo nikada nije završen dok ima njegovih trauma. Nadovezuje se zatim na problem kolektivnog prihvatanja nametnutih političkih narativa, te da se i u ovom dnevniku takođe nalaze beleške o ratnim traumama zbog kojih ga mnogi ljudi neodobravaju.
Voditeljica se osvrće na tematike njegovih knjiga, a to su da uvek govori o nekom zlu koje je potrebno pobediti. Autor govori da je čoveku potrebno samo da odluči da bude dobar ali govori i o transgeneracijskom prenošenju zla. Cvijetić navodi da u ovom dnevniku citira neke svoje pesme o ratu napisane pre četrdeset godina, a koje su nekako imale proročki karakter o onom što će se dešavati u Bosni kasnije. Objašnjava da ih sada razume u potpuno drugačijem kontekstu. Vranac postavlja pitanje o prijemu Cvijetićevih prevednih romana od strane italijanske, nemačke i poljske publike, te autor odgovara da stranim čitaocima nisu bitne nacionalne, verske i političke karakterne crte njegovih junaka i da čitaoci ovde dosta učitavaju te elemente jer su im veoma bliski i poznati. Voditeljica napominje da su ovo upravo sve teme koje autor u ovom dnevniku obrađuje.
Usledila su zatim pitanja publike kao što su razlike u onlajn i oflajn reagovanju na autora, reagovanje na njega u Prijedoru. Zatim je voditeljica najavila kraj razgovora i zahvalila se na pažnji posle čega je usledio aplauz.
Fotografija (c) Milomir Kovačević Strašni
